Info

Text-only Preview


Kolegij: Informatika

1. Koritenje raunala i OS Windows
1.1. Openito o raunalu
1.1.1.
Raunalo
Raunalo se sastoji od mnogo dijelova. Pojam raunalo podrazumijeva
odgovarajue sklopovlje (hardware) i programsku podrku (engl. software) koja je
usklaena na nain da korisniku omoguava nesmetan rad na raunalu. Raunalo u
tehnikom smislu moemo definirati kao elektroniki ureaj namijenjen za pohranu i
obradu podataka. Na rezultate te obrade utjee korisnik putem:
ulaznih i
izlaznih jedinica.
Ulazne jedinice zaprimaju naredbe od ovjeka i pretvaraju ih u odreene podatke.
Raunalo radi s tim podacima, obrauje ih, a izlazne jedinice obraene podatke pretvaraju
u informacije razumljive ovjeku.

1.1.2.
Dijelovi - sklopovlje (eng. hardware)
Raunalo se sastoji od mnogo dijelova - komponenti, svaka od njih na odreen
nain je vana, ali najvanija u smislu ouvanja podataka je memorija za trajnu pohranu
podataka (tzv. tvrdi disk ili engl. Hard disc).
Osim memorije za trajnu pohranu podataka, raunalo ima i druge dijelove
(komponente), tzv. sklopovlje. Najvanije komponente su:
matina ploa,
procesor (CPU),
memorija za trajnu pohranu podataka (tvrdi disk),
radna memorija (RAM),
grafiki podsustav (grafika kartica),
napajanje,
ventilator (hladilo),
pogon(i) za vanjske optike diskove (CD/DVD/CDRW/DVDRW),
disketni pogon,
1



Kolegij: Informatika

kuite (postolje, okvir bez gore navedenih dijelova).
Perifernu opremu raunala, potrebno je razlikovati od gore navedene opreme. To je
oprema koja se prikljuuje (raznim kablovima, beino) na raunalo sa svrhom obavljanja
neke radnje:
monitor,
zvunici,
tipkovnica,
eksterni modem,
mi (pokaziva),
pisa,
mikrofon,
mobilni telefon,
bilo koji drugi ureaj koji se spaja na raunalo tj. kuite (npr. ita za bankovne
kartice).

1.1.3.
Particije
Veina raunala za osobnu upotrebu (engl. Personal Computer) ima ugraenu
jednu memoriju za trajno spremanje podataka (tvrdi disk). Ponekad se iz razloga boljeg i
preglednijeg organiziranja podataka u raunalu stvaraju particije". Trajna memorija (tvrdi
disk), dijeli" se na nekoliko dijelova. Ti dijelovi oznaeni su slovima abecede (bez
hrvatskih znakova) i prikladnim nazivima (npr. System (C:)) .

1.1.4.
Tipkovnica
Danas postoje razliite tipkovnice, od jednostavnih do multimedijskih s dodatnim
tipkama. Openito svaka tipkovnica ima etiri osnovne skupine tipki:

NAZIV SKUPINE
POLOZAJ NA TIPKOVNICI
NAJZNAAJNIJE TIPKE
Slovne i brojevne. Tipke: Enter",
Na lijevom i sredinjem dijelu.
Slovna
Backspace", Shift", Ctrl", Alt",
Zauzima najvei dio tipkovnice.
Razmaknica.
Brojevne, osnovne aritmetike
Numerika
Krajnji desni dio tipkovnice.
funkcije.
2



Kolegij: Informatika

Izmeu slovne i numerike
Delete", Home", End",
Navigacijska
skupine tipki.
Navigacijske strelice.
F1-Pomo (Help), F2-
Krajnji gornji red. Tipke oznaene
Preimenovanje (Rename)
Funkcijska
slovom F.
mape/datoteke, F5-pokretanje
prezentacije u PowerPoint-u.

Tablica 1.1 Osnovne skupine tipki

1.1.5.
Mi (pokaziva)
Veina mieva ima dvije tipke, lijevu i desnu te kotai izmeu njih. Simbol mia
prikazuje se na ekranu i moe imati razliit izgled (najee strelica, sliica pjeanog
sata, sliica CD-a i sl.) u zavisnosti od radnje koju raunalo izvodi. Pomicanjem mia na
stolu pomie se simbol na ekranu. Razliiti simboli mia u zavisnosti od okruenja u kojem
se radi imaju razliitu funkciju. Openito funkcije mia jesu:

FUNKCIJA
TIPKA/KOTAI MISA
KLIKANJE" MISEM
PRIMJENA
Oznaavanje
Lijeva tipka
Jedan klik"
Dva brza uzastopna
Mape, datoteke,
Pokretanje
Lijeva tipka
klika"
sliice (ikone)
Premjetanje
Lijeva tipka
Jedan klik" sa zadrkom
Otvoren prozor mape ili
Kretanje unutar prozora
Kotai
-
dokumenta
Mape, datoteke, sliice
Prikaz brzog izbornika
Desna tipka
Jedan klik"
(ikone)

Tablica 1.2 Osnovne funkcije mia
3



Kolegij: Informatika

1.2. Operacijski sustav Windows
1.2.1.
Openito o OS WIN

Operacijski sustav Windows 7 (u daljnjem tekstu OS WIN) glavni je program na
raunalu bez kojeg raunalo ne radi. To je vrlo sloen program u ijem stvaranju je
sudjelovalo mnogo raunalnih strunjaka. Postoji nekoliko verzija OS WIN, a trenutno
najpopularnija je verzija 7. Program je proizvod tvrtke Microsoft koja je dosada stvorila
nekoliko operativnih sustava, od Win 95 do najnovije verzije Windows 7.

1.2.2.
Upoznavanje Windows radne okoline
Jedna od vanijih karekteristika operacijskog sustava Windows je grafiko suelje
(GUI - engl. graphic user interface) tj. okruenje u kojem se radi. Unutar toga grafikog
suelja postoje razne sliice (ikone) pomou kojih se pokreu razni programi (aplikacije) i
pristupa podacima. Uitavanjem Windows na ekranu (monitoru) pojavljuje se radna povrina
(engl. desktop), na kojoj se smjetaju ikone aplikacija, datoteka ili mapa (direktorija, engl.
folder) koje se navie koriste prilikom rada na Windows operacijskom sustavu.
Kao to je prikazano na donjoj slici radna povrina se sastoji od:


Slika 1.1 Izgled radne povrine
* ikona koje predstavljaju preace (engl. shortcut) na aplikacije, mape i datoteke.
4



Kolegij: Informatika


Osnovne ikone Windowsa su:


Slika 1.2 Osnovne ikone Windowsa

* poetnog izbornika (engl. start menu) koji omoguuje pristup svim aplikacijama
na raunalu te raznim postavkama samih Windowsa

Slika 1.3 Poetni izbornik (start menu)

5



Kolegij: Informatika

* aplikacijske trake sa popisom pokrenutih aplikacija

Slika 1.4 Aplikacijska traka (taskbar)

Da bi se odabrala ikona na radnoj povrini, jednostavno postavi se pokaziva mia
(kursor) iznad eljene ikone i pritisne se lijeva tipka mia (klikne se), te time odabrana ikona
posvijetli:

Slika 1.5 Izgled odabrane ikone
Ukoliko se eli odabrati vie ikona moe se ili drati pritisnuta lijeva tipka mia te se
povuemo pokaziva mia prijeko eljenih ikona, ili se dri pritisnuta tipka <CTRL> te se
lijevom tipkom mia odabiru eljene ikone.
Da bi se pokrenula aplikacija iji se preac nalazi na desktopu potrebno je samo dva
puta brzo pritisnuti lijevu tipku mia. Odabrane ikone mogu se pomicati tako da se postavi
pokaziva mia iznad odabranih ikona te drei lijevu tipku mia odvlae se na eljeno
mjesto.
Osim slobodnog rasporeda ikona na radnoj povrini mogue ih je poredati koristei
padajui izbornik na samome desktopu. Taj izbornik se aktivira tako da se pritisne desna
tipka mia negdje na desktopu, tese u njemu odabere grupa izbornika >View<.

Slika 1.6 Rasporeivanje ikona
Vidljivo je da je ikone mogue poredati po imenu, veliini, tipu i datum zadnje
6



Kolegij: Informatika

promjene. Takoer mogue je ukljuiti opciju automatskog slaganja te poravnavanje s
reetkom (engl. grid).
Sve pokrenute aplikacije imaju zajedniku prikaznu formu koja ukljuuje naslovnu traku
(engl. title bar), traku s izbornicima (engl. menu bar), alatne trake (engl. toolbar), okomite i/ili
horizontalne klizae (engl. scroll bar), traku stanja (engl. status bar) te ruba. Na naslovnoj
traci nalaze se tri gumba za manipulaciju veliinom prozora:
* minimiziranje (engl. minimize) kojim se prozor aplikacije sputa u aplikacijsku traku.
Klikom na naziv aplikacije u aplikacijskoj traci prozor aplikacije se vraa u veliinu
prije minimiziranja,
* maksimiziranje (engl. maximize) omoguuje postavljanje maksimalne mogue veliine
prozora aplikacije, ovisno o postavkama zaslona i radne povrine,
* vraanje natrag (engl. restore down) ime se omoguuje runo mijenjanje veliine
prozora. Veliina prozora se runo mijenja tako da se pokaziva mia pozicionira na
rub prozora (pokaziva mijenja oblik), klikne i odvue miom rub prozora u eljenome
smjeru. Ovaj gumb je omoguen kada je prozor maksimiziran,
* zatvaranje (engl. close) kojim se prozor a moda i aplikacija zatvara.

Slika 1.7 Gumbi za manipulaciju prozora

7



Kolegij: Informatika


Slika 1.8 Prozor aplikacije

Za pomicanje i razmjetanje prozora po radnoj povrini treba kliknuti lijevom tipkom
mia na naslovnu traku, drati je pritisnutu te pomaknuti mi (prozor) u eljenome smjeru.
Windows operacijski sustav je viezadani, a to znai da je mogue pokrenuti vie aplikacija,
a time i prozora, istovremeno. Da bi se omoguio pregled svih otvorenih prozora mogue ih je
rasporediti na razliite naine:
* kaskadno (engl. cascade windows) - prozori se posloe stepenasto te im se vide
samo naslovne trake
* vodoravno poploeno (engl. show windows stacked) - svi otvoreni prozori podijele se
na jednake dijelove vodoravno
* okomito poploeno (engl. show windows side by side) - svi otvoreni prozori podijele
se na jednake dijelove okomito
Takoer mogue je minimizirati sve prozore i prikazati radnu povrinu (engl. show the
desktop). Ponueni naini rasporeda prozora nalaze se u padajuem izborniku koji se otvori
kada se klikne desnom tipkom mia na slobodni dio aplikacijske trake:
8



Kolegij: Informatika


Slika 1.9 Izbornik za rasporeivanje prozora
Kada je pokrenuto vie aplikacija, a time i prozora mogue je prelaziti sa jednog na
drugi prozor ili klikom na naslovnu traku eljenog prozora ili istovremenim pritiskom
kombinacije tipki <Alt>+<Tab>.

1.2.3.
Upravljanje datotekama i mapama
Svi podaci koji se spremaju na tvrdi disk nalaze se u datotekama (engl. file) i mapama
(engl. folder, directory). Mape se koriste za bolju organizaciju datoteka na samome tvrdome
disku.
Za prikaz datoteka, mapa i ureaja za pohranu podataka unutar Windows OS koristi
se aplikacija "Windows Explorer", koja se pokree iz startnog izbrornika (Start > All
Programs > Accessories). Pomou te aplikacije mogue je pretraivati ureaje za pohranu,
pokretati aplikacije, stvarati, premjetati, brisati, preimenovati datoteke ili mape.
9



Kolegij: Informatika


Slika 1.10 Prozor "Windows Explorer"

Iz gornje slike vidljivo je da se prozor "Windows Explorer"-a sastoji od nekoliko vanih
djelova:
*
Prikaza samo mapa smjetenih na tvrdim ili prijenosnim diskovima, optikim pogonima
u raunalu te dostupnih mapa na mrei (intranet).
*
Prikaza mapa i datoteka smjetenih u odabranoj mapi
*
Prikaza putanje (engl. path) odabrane mape
Da bi se "etalo" kroz mape mogue je otvarati mape u prikazu mapa sa lijeve strane
klikom na ">" simbol ili u prikazu mapa i datoteka sa desne strane dvaputa kliknuti na
odabranu mapu i tako "ulaziti" u same mape. Mape se stvaraju tako da u uemo u eljenu
mapu te kliknemo desnom tipkom mia na prazno poduje na desnom prikazu, te iz
padajueg izbornika odaber se >New< i nakon toga teba kliknuti na >Folder<.
10